• Blog
  • by MM Medestetica
  • 4 srpnja, 2023
  • 180

Estetski zahvati postali su roba poput cipela, odjeće ili bijele tehnike. Štoviše, posljednjih godina uobičajeno je to da se na ljetnim akcijama nudi jeftinije povećanje grudi, liposukcija ili blefaroplastika, odnosno sve popularnije uljepšavanje kapaka. Kad to vidite, postavlja se logično pitanje koliko uopće zarađuju naši estetski kirurzi te koliko je to unosan biznis

U Hrvatskoj je svake godine sve veća konkurencija na tržištu privatnih estetskih poliklinika i ordinacija. Jedna od novijih je ordinacija MM Mediestica, koja je počela s radom početkom travnja, na čijem je čelu doktor Matija Miletić. Njega su lani pacijenti, u izboru portala najdoktor.hr, proglasili jednim od najboljih estetskih kirurga u Hrvatskoj.

‘Istina je to da se od estetske kirurgije može pristojno živjeti. Sve je stvar toga kako se postavite prema tržištu. Najvažniji su marketing i vaš angažman oko klijenata. Ako radite s agencijama koje vam šalju klijente iz inozemstva, sigurno ćete biti dobrostojeći. Bit ću zadovoljan ako u narednim godinama budem imao toliko posla da više ne moram raditi u bolnici u Karlovcu’, rekao je Miletić u telefonskom razgovoru za tportal, a tog dana čekale su ga čak tri estetske operacije.

Prosječna cijena zahvata u Hrvatskoj kreće se oko 15.000 kuna. Najskuplja operacija je podizanje i povećanje dojki, što košta od 30.000 do 35.000 kuna, dok je najjeftinije uklanjanje madeža, što će vas doći oko 500 kuna.

U usporedbi s drugim, bogatijim državama, zahvati u Hrvatskoj daleko su jeftiniji. Naprimjer estetski zahvat u SAD-u je i do 10 puta skuplji od istog u Hrvatskoj. A od onih u zemljama zapadne Europe naši su kirurzi jeftiniji i do 50 posto. Zato ne čudi to što u pojedinim domaćim klinikama 40 posto pacijenata dolazi iz inozemstva.

Najčešći zahvati, prema riječima dr. Miletića, operacije su nosa, dojki, usana i liposukcija.

MATIJA MILETIĆ KAŽE DA SE OD ESTETSKE KIRURGIJE MOŽE PRISTOJNO ŽIVJETI

Koliko stoga godišnje zarađuju neki od naših najcjenjenijih estetskih kirurga? Da bismo to ustanovili, zavirili smo u njihove poslovne knjige za 2016. godinu.

Važno je istaknuti da smo obuhvatili i pojedine klinike koje se ne bave isključivo plastičnom i estetskom kirurgijom, ali im je to jedna od važnijih djelatnosti ili u njima rade naši ugledni estetski liječnici. Mnogi od njih uz privatnu praksu rade u bolnicama ili predaju na fakultetu. Naravno, nismo mogli navesti baš sve ustanove i kirurge.

Kao vodeća privatna zdravstvena ustanova za estetsku kirurgiju reklamira se Poliklinika Bagatin u vlasništvu istoimene obitelji. Biznis je pokrenuo 1995. godine Marijo Bagatin, svjetski priznati maksilofacijalni i plastični kirurg. Polikliniku od 2006. godine vode njegova tri sina. Osim estetske kirurgije, nude usluge iz područja dermatologije i stomatologije.

POLIKLINIKA BAGATIN

 

Bagatini su lanjsku godinu završili s 24,8 milijuna kuna prihoda i 666.000 kuna dobiti. Od 2012. godine snažno im raste promet te se do danas povećao za više od šest puta.

Rado Žic, predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju (HDPREK), vodi centar estetske kirurgije i medicine specijalne bolnice Arithera u Zagrebu. Osim uljepšavanja tijela, Arithera nudi usluge iz ortopedije, opće kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, interne medicine, dermatologije i venerologije. Prošle godine bolnica je iskazala 17,2 milijuna kuna prihoda (28,3 posto više nego u 2015.) i 368.400 kuna dobiti.

Medijski najeksponiraniji estetski kirurg sigurno je Siniša Glumičić. Pod njegovim nožem i laserom bile su brojne naše estradne i glumačke zvijezde (pjevačice Ivana Banfić i Žanamari Lalić, glumci Rene Bitorajac i Ana Gruica i dr.). Svoju privatnu specijalističku praksu u Zagrebu otvorio je 1994., kad je imao 28 godina.

Prošlu godinu njegova poliklinika Glumičić Medical Group završila je s 4,8 milijuna kuna prihoda i zaradom od 51.600 kuna. U odnosu na 2015., promet joj je pao za 7,8 posto dok se dobit zadržala otprilike na istoj razini.

Veliki ugled u branši ima Nikola Milojević, doktor koji se školovao i dug niz godina radio u Engleskoj. Tamošnji mediji su mu čak prišili titulu kralja botoksa. U Londonu je 2005. otvorio Milo Clinic, da bi se 2011. vratio u Hrvatsku te je osnovao Polikliniku Milojević.

Njegov otac Boško Milojević smatra se pionirom estetske kirurgije u jugoistočnoj Europi. Naime prošle godine obilježeno je 50 godina estetske medicine u Hrvatskoj jer je 1967. Milojević stariji otvorio prvu polikliniku u Hrvatskoj, a time i u istočnoj Europi.

DR. NIKOLA MILOJEVIĆ, ESTETSKI KIRURG

Poliklinika Milojević lani je imala 3,8 milijuna kuna prihoda (porast u odnosu na 2015. za 27,6 posto), što joj je donijelo zaradu od 266.000 kuna. Vidljivo je to da od otvorenja Milojević svake godine povećava promet za 20-ak posto.

Među najbolje estetske kirurge u Hrvatskoj ubraja se i Zoran Žgaljardić s dvije ordinacije, u Opatiji i Zagrebu. Objedinjene pod naziv Poliklinika Žgaljardić, u prošloj godini imale su 3,7 milijuna kuna prihoda, s tim da je iskazana simbolična dobit od svega 6400 kuna. U 2015. dobit je iznosila puno izdašnijih 403.700 kuna.

Mnoge naše estradne zvijezde, poput Nine Badrić Danijele Dvornik, uljepšavaju se kod doktora Rajka Tončića. On je prvu ordinaciju za estetsku kirurgiju otvorio još 1987., da bi 2008. sa sinom Dinkom osnovao Polikliniku dr. Tončić. Lani su uprihodili 2,5 milijuna kuna (+19,3 posto), uz 276.800 kuna dobiti.

ESTETSKI KIRURZI DR. DINKO TONČIĆ I DR. RAJKO TONČIĆ

Slične prihode, od oko 2,5 milijuna kuna, imao je i Mario Zambelli, cijenjeni kirurg iz Rijeke i bivši predsjednik HDPREK-a, s tim da je njegova poliklinika iskazala zaradu od 55.600 kuna u prošloj godini.

U Daruvaru radi Poliklinika dr. Maletić, na čijem su čelu kirurg Duško Maletić i njegova supruga, doktorica Ines Maletić. Njihovi prihodi iznosili su lani 2,3 milijuna kuna, a dobit 26.700 kuna.

Supružnici Zdenko Sanda Stanec, nastavnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na čelu su poliklinike Edumed otvorene 2006. godine. Zadnjih nekoliko godina prihodi im se kreću oko dva milijuna kuna. Prošle godine uprihodili su 2,2 milijuna kuna (+14,5 posto), uz dobit od 130.100 kuna (+35,7 posto).

Spomenut ćemo još kirurga Miroslava Klinča, čija je poliklinika Barbel, osnovana prije 17 godina, lani imala 1,76 milijuna kuna prihoda i zaradu od 24.400 kuna; doktora Vladimira Borića, jednog od doajena domaće plastične kirurgije, koji je prošlu godinu završio s 809.500 kuna prihoda i gubitkom od 133.200 kuna, te Davora Džepinu, koji je na promet od 611.200 kuna iskazao dobit od 209.700 kuna.